Prema Jo Hayes, osnivačici stranice EtiquetteExpert.org, postoje države i gradovi koji se, prema mišljenju turista, posebno ističu po neljubaznosti i suzdržanosti. U nedavnom intervjuu otkrila je koja su to mjesta stekla reputaciju najmanje prijateljskih destinacija na svijetu.

Putnici su izdvojili nekoliko svjetskih destinacija u kojima su se osjećali najmanje dobrodošlo, a među njima se posebno ističe Pariz. Turisti se najčešće žale na hladan odnos Parižana, posebno prema posjetiocima koji ne govore francuski. Stručnjakinja za bonton Jo Hayes, međutim, upozorava da ono što turisti doživljavaju kao nepristojnost često može biti posljedica kulturnih razlika, a ne stvarnog neprijateljstva prema strancima.

Na popisu se našla i Italija. Iako se milijuni svake godine slijevaju u tu zemlju kako bi uživali u znamenitostima i ukusnoj hrani, čini se da su neki posjetitelji stekli dojam da lokalno stanovništvo nije oduševljeno turistima. Jedan je turist na društvenim mrežama izjavio da je bio šokiran otkrićem da Talijani, za razliku od Britanaca, ne poštuju redove i bez problema će se “ugurati” ispred vas. Drugi je putnik napisao da oni koji putuju u Rim jednostavno “moraju očekivati” nepristojno ponašanje. “Grad je prekrasan i prepun umjetnosti, ali ljudi su među najgorima koje sam sreo, a putovao sam mnogo”, napisao je.

Na sličnim listama pojavljuju se i Italija, Njemačka, Južna Koreja, New York i Crna Gora. Razlozi se razlikuju: negdje je riječ o užurbanom načinu života, negdje o drugačijim pravilima komunikacije, a u izrazito turističkim područjima i o sve većem nezadovoljstvu lokalnog stanovništva zbog velikog broja posjetilaca.

No, često pravi problem često nije „neljubaznost“ ljudi, nego prekomjerni turizam. Veliki broj turista dovodi do gužvi, poskupljenja stanovanja i svakodnevnog života, opterećenja infrastrukture i promjene karaktera gradskih četvrti. Kao primjeri navode se Venecija, Dubrovnik, Santorini i Barcelona.

Frustracija lokalnog stanovništva često nije usmjerena protiv pojedinačnog turista, nego protiv posljedica masovnog turizma. Kao rješenje navodi se održiviji turizam koji bi donosio korist destinacijama, ali istovremeno manje narušavao svakodnevni život stanovnika.