Praznik rada se u Sarajevu odvajkada obilježavao dvojako; oni koji su bili zadovoljni radnopravnim statusom išli su na uranak, pretežno na Vrelo Bosne, oni drugi su štrajkovali tražeći svoja prava. Svi znamo da je, nažalost, ovih drugih danas mnogo više, ali za one koji su se odlučili posjetiti jedan od dragulja netaknute prirode, koji je oduvijek bio omiljena destinacija Sarajlijama, Vrelo Bosne, potrudili smo se prikupiti neke osnovne informacije o ovom izletištu. S tim ciljem kontaktirali smo direktora JU Zaštićena prirodna područja Asada Jeleškovića, koji je rado odgovorio na naša pitanja. 

S obzirom na to da je sutra 1. maj, Praznik rada, koji se decenijama, još u vrijeme bivše Jugoslavije, obilježavao na Vrelu Bosne, zanima nas kakvu posjetu očekujete? Je li uranak za ovaj praznik i dalje pretežno na ovom izletištu?

“Da, kakve najave imamo i s obzirom na to da je prošle godine oboren rekord posjećenosti Vrela Bosne za 1. maj, isto očekujemo i ove godine. Također, bitan faktor kada je posjećenost u pitanju jesu i vremenske prilike.”

Koliko se u ovaj dragulj u posljednje vrijeme ulagalo? Šta je, konkretno, poboljšano?

“U posljednje dvije godine je urađeno jako puno. Prije svega, na Stojčevcu, kao dijelu SP Vrelo Bosne, obnovljena je kompletna infrastruktura (putevi, staze, drveni mobilijar, rasvjeta…), a u nukleusu ovog zaštićenog prostora je u potpunosti obnovljen javni toalet, zamijenjeno osam drvenih mostova, obnovljena rasvjeta, kao i puno manjih investicija i ulaganja u drveni mobilijar.”

Šta se poduzima kada je u pitanju zagađenost samog izvorišta, je li ono zaista zaštićeno područje?

“Putem naše nadzorničke službe, apsolutno kontroliramo prostor i ne dozvoljavamo bilo kakve nelegalne aktivnosti u obuhvatu ovog, ali i drugih zaštićenih područja u KS. Osnovni cilj Ustanove jeste da se brine o prirodi i omogući nesmetano odvijanje prirodnih procesa. Pojava alpskog tritona na Stojčevcu, ali i dabra na Vrelu Bosne jeste pokazatelj da su uvjeti za njihov boravak adekvatni, kao i drugih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su mnoge i zaštićene, jeste pokazatelj dobrog upravljanja ovim područjem.

Za one koji sutra planiraju posjetiti ovaj bh. dragulj, za djecu do 6 godina ulaz je besplatan, dok odrasli i penzioneri, naravno domaći gosti, plaćaju 3 odnosno 2 KM.”