Sabahudin Klisura načelnik je općine Fojnica od septembra 2015. godine kada je izabran na prijevremenim izborima, nakon što je njegov prethodnik Salkan Merdžanić imenovan za ministra u Vladi Srednjobosanskog kantona.

Dakle, Klisura općinu Fojnicu vodi već punih osam godina, a mnogi će potvrditi da uspješno upravlja ovom lokalnom zajednicom.

Rođen je 5. septembra 1976. godine u Fojnici, diplomirao na Fakultetu zdravstvenih studija 2010. godine u Sarajevu, a prije načelničke pozicije, bio je zaposlen u Lječilištu „Reumal“ i „Domu zdravlja“ Fojnica.

U razgovoru za Turistički.ba kaže da je općina Fojnica jedna od najposjećenijih destinacija u Srednjobosanskom kantonu.

“Mi smo poželjna turistička destinacija, prije svega, zahvaljujući, Prokoškom jezeru, Lječilištu „Reumal“, Franjevačkom samostanu, slapovima „Kozice“ i Atik džamiji. To su naši resursi i mi ćemo, kao lokalna zajednica, uraditi sve da ih zaštitimo i razvijamo. Posebno ovdje mislim na Prokoško jezero, prirodni biser kojeg nam je dragi Bog dao. Općina Fojnica odgovorno upravlja i brine o Prokoškom jezeru” – rekao je Prema Klisura.

Budući da Općina ima skroman budžet, načelnik ističe, da u saradnji s kantonalnim, federalnim i drugim institucijama ulažu u infrastrukturu koliko mogu.

“Na Prokoškom jezeru je još 2014. godine urađena kanalizacija, odnosno kanalizacioni prsten oko jezera, tako da se fekalije ne ulijevaju u jezero. Konstantno ulažemo u uređenje puta, činimo sve što je u našoj moći da rješavamo sve probleme koji nam se pojave” – kazao je Klisura.

Prema njegovim riječima, Fojničani su ponosni na Prokoško jezero, njihovi djedovi i preci su rasli na obroncima Vranice i na ovom jezeru.

“Nećemo nikada dozvoliti da se prirodnim ljepotama, koje samo privremeno čuvamo i koje ćemo predati našim nasljednicima, učini bilo kakva šteta. Nema nikoga na svijetu da Prokoško jezero voli više od nas. Prokoško jezero neće biti uništeno” – naglasio je Klisura.

Prema riječima načelnika, Općina nije izdala nijednu dozvolu za privremene objekte na Prokoškom jezeru. Ističe da od 2014. godine nije sagrađen nijedan novi, ali i ovi koji postoje ne odudaraju od ambijentalnih vrijednosti jer su svi katuni izgrađeni od drveta.

“Dakle, na Prokoškom jezeru je sve drveno i prirodno. U BiH, nažalost, postoje planine koje postaju urbani betonski centri. Mi nikada nećemo dozvoliti da Prokoško jezero bude nešto slično. Ali, da naši domaćini imaju drveni katun, to je logično, jer su takvi postojali i prije 50 i više godina. Dakle, naši ovčari su gradili katune, torove…  Svjesni smo mi činjenice da je povećanim interesiranjem turista za Prokoškim jezerom povećana i potreba za dodatnom komunalnom infrastrukturom, i u tom segmentu radimo sve što je u našoj moći” – naglašava Klisura.

U tom smislu, on je pozvao i ostale nadležne institucije da se uključe i finansijski pomognu u procesima odgovornog upravljanja prirodnim potencijalima.

“Naravno, dobro došli su i predstavnici naučnih i stručnih institucija da se, umjesto kritika,  uključe u praćenje situacije na Prokoškom jezeru. Mi kao lokalna zajednica to radmo na dnevnom nivou. I zato odlučno demantiram sve dezinformacije o uništavanju Prokoškog jezera, nestajanju čovječje ribice tritona…” – zaključuje Klisura.